Ko može, a ko ne može u stečaj: tumačenje člana 14 Zakona o stečaju
Ovaj tekst detaljno objašnjava ko po Zakonu o stečaju u Srbiji ne može da ide u stečaj (poput države, fondova, škola, NBS i javnih agencija), ko tada odgovara za njihove dugove (solidarno osnivači, najčešće država ili grad), kao i kakav je pravni tretman za preduzetnike, fizička lica, banke i javna preduzeća. Glavna poruka za poverioce jeste da nemogućnost odlaska u stečaj ne znači da je dug izgubljen, već da se naplata vodi putem parnice i izvršenja (često uz solidarnu odgovornost osnivača), što u praksi može doneti i brže ili potpunije namirenje u odnosu na klasičan stečajni postupak.
Dr Predrag Stojković
Stečajni upravnik

Ukratko: šta treba da znate
Stečaj u Srbiji može da se sprovede samo nad pravnim licem, a ni tada ne nad svakim. Član 14 Zakona o stečaju izričito izuzima državu, pokrajinu, opštine i gradove, fondove obaveznog socijalnog osiguranja, budžetski finansirane ustanove, Narodnu banku Srbije, Centralni registar hartija od vrednosti i javne agencije.
Kada poverilac shvati da mu dužnik ne plaća, prvo pitanje glasi: „Mogu li da predložim stečaj?“ Za neke dužnike odgovor je kratak, ne možete. To ne znači da je dug izgubljen, već da se naplata vodi drugim putem i prema drugim licima.
Ko ne može u stečaj (čl. 14 st. 1 ZoS): Republika Srbija, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave, fondovi i organizacije obaveznog penzijskog, invalidskog, socijalnog i zdravstvenog osiguranja, budžetski finansirana pravna lica čiji je osnivač javni sektor, NBS, Centralni registar i javne agencije.
Ko odgovara za njihove dugove (čl. 14 st. 3 ZoS): solidarno njihovi osnivači, odnosno vlasnici, u praksi najčešće Republika, pokrajina ili grad.
Banke i osiguravajuće kuće mogu u stečaj, ali po posebnom zakonu, uz prethodnu odluku NBS i Agenciju za osiguranje depozita kao stečajnog upravnika.
Preduzetnik i fizičko lice ne mogu u stečaj jer nisu pravna lica. Preduzetnik odgovara celokupnom ličnom imovinom, i nakon brisanja iz registra.
Javno preduzeće ili d.o.o. u državnom vlasništvu mogu u stečaj. Presudan je izvor finansiranja, a ne ko je vlasnik.
Polazno pravilo: stečaj je postupak za pravna lica
Zakon o stečaju ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009, 99/2011 – dr. zakon, 71/2012 – odluka US, 83/2014, 113/2017, 44/2018, 95/2018 i 44/2025 – odluka US) već u prvom članu određuje krug dužnika:
„Ovim zakonom uređuju se uslovi i način pokretanja i sprovođenja stečaja nad pravnim licima.“ (čl. 1 st. 1)
Iz ove rečenice slede dve posledice:
Ko nije pravno lice, ne može u stečaj. To su preduzetnik, fizičko lice (potrošač) i ogranak privrednog društva.
Ni svako pravno lice ne može u stečaj. Član 14 izdvaja subjekte nad kojima se stečaj ne sprovodi, čak i kada postoji stečajni razlog.
Podsećanja radi, stečajni razlozi iz člana 11 su:
trajnija nesposobnost plaćanja (dužnik ne plaća dospele novčane obaveze 45 dana ili potpuno obustavi plaćanja 30 dana neprekidno),
preteća nesposobnost plaćanja,
prezaduženost,
nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije.
Kod subjekata iz člana 14 ni višemesečna blokada računa ne vodi u stečaj, sud stečajni postupak neće otvoriti.
Član 14: ko je izuzet od stečaja
Član 14 nosi naziv „Slučajevi na koje se zakon ne primenjuje“ i u prvom stavu nabraja kategorije subjekata:
„Stečajni postupak se ne sprovodi prema: Republici Srbiji; autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave; fondovima ili organizacijama obaveznog penzijskog, invalidskog, socijalnog i zdravstvenog osiguranja; pravnim licima čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, a koja se isključivo ili pretežno finansiraju kroz ustupljene javne prihode ili iz republičkog budžeta odnosno budžeta autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave; Narodnoj banci Srbije; Centralnom registru, depou i kliringu hartija od vrednosti; javnim agencijama.“ (čl. 14 st. 1)
Radi lakšeg snalaženja, ove subjekte možemo grupisati u šest celina.
Republika, pokrajine i lokalna samouprava
Republika Srbija, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave – država, AP Vojvodina, gradovi i opštine. Nosioci javne vlasti ne mogu da „prestanu da postoje“ kroz bankrotstvo, pa stečaj nad njima nije ni zamisliv.
Fondovi obaveznog socijalnog osiguranja
Fondovi i organizacije obaveznog socijalnog osiguranja – na primer, Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje i Republički fond za zdravstveno osiguranje. Oni garantuju zakonska prava osiguranika, pa bi njihov stečaj direktno pogodio penzionere i pacijente.
Budžetski finansirana pravna lica
Budžetski finansirana pravna lica sa javnim osnivačem – tipično škole, predškolske ustanove, ustanove kulture i centri za socijalni rad. Oni obavljaju javnu službu i finansiraju se iz javnih prihoda.
Narodna banka Srbije
Narodna banka Srbije – izuzeta zbog uloge centralne banke i odgovornosti za stabilnost finansijskog sistema.
Centralni registar hartija od vrednosti
Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti – infrastruktura tržišta kapitala, čiji bi prekid rada ugrozio sve učesnike na tržištu.
Javne agencije
Javne agencije – organizacije osnovane po Zakonu o javnim agencijama, koje vrše javna ovlašćenja.
Obrazloženja uz svaku grupu predstavljaju pravnu logiku iza norme, a ne sam tekst zakona.
Dva uslova za ustanove i druge budžetske korisnike
Za treću kategoriju moraju da budu ispunjena oba uslova istovremeno:
osnivač je Republika, pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, i
pravno lice se isključivo ili pretežno finansira iz budžeta ili ustupljenih javnih prihoda.
Zakon ne definiše prag za reč „pretežno“. U praksi se gleda struktura prihoda iz finansijskih izveštaja: ako tržišni prihodi preovlađuju, izuzetak se ne primenjuje.
Državno vlasništvo samo po sebi ne štiti od stečaja
Javna preduzeća, javna komunalna preduzeća i društva kapitala u kojima država ima većinski udeo nisu na listi iz člana 14, osim ako se pretežno finansiraju iz budžeta.
Zakon to i potvrđuje: član 22 propisuje da se u stečaju pravnog lica sa većinskim javnim ili društvenim kapitalom za stečajnog upravnika imenuje organizacija određena posebnim zakonom (Agencija za licenciranje stečajnih upravnika), umesto upravnika izabranog slučajnim odabirom.
Banke i osiguravači – poseban režim
„Odredbe ovog zakona ne primenjuju se na stečajni postupak banaka i osiguravajućih organizacija, osim odredaba kojima se uređuju pitanja koja nisu uređena posebnim zakonom.“ (čl. 14 st. 2)
Banke i društva za osiguranje, dakle, mogu u stečaj, ali po pravilima posebnog zakona (detaljnije u nastavku).
Ko odgovara za dugove subjekta koji ne može u stečaj
Dug ne nestaje, zakon ga prebacuje i na osnivača. Treći stav člana 14 glasi:
„Za obaveze pravnog lica nad kojim se u skladu sa stavom 1. ovog člana ne sprovodi stečajni postupak solidarno odgovaraju njegovi osnivači, odnosno vlasnici, kao članovi ili akcionari.“ (čl. 14 st. 3)
Šta znači „solidarno“
Solidarna odgovornost znači da poverilac može ceo iznos potraživanja da traži od dužnika, od osnivača ili od obojice istovremeno. Poverilac ne mora prvo da iscrpi dužnika pa tek onda da se obrati osnivaču. Osnivač koji plati dug zatim može da traži regres od pravnog lica čiji je dug platio.
Ko je osnivač u praksi
Škola, vrtić, ustanova kulture: grad, opština, pokrajina ili Republika, zavisno od toga ko je ustanovu osnovao.
Javna agencija i fondovi obaveznog osiguranja: po pravilu Republika Srbija.
NBS i Centralni registar: Republika Srbija.
Kod Republike, pokrajine i jedinica lokalne samouprave nema „višeg“ osnivača. One za svoje obaveze odgovaraju sopstvenom imovinom i budžetom.
Šta to znači za naplatu
Razlika u odnosu na klasičan stečaj je velika.
Kada je dužnik u stečaju, poverilac prijavljuje potraživanje u stečajnom postupku, i to samo prema stečajnom dužniku. Namiruje se srazmerno, prema isplatnim redovima iz člana 54, a kamata na neobezbeđena potraživanja prestaje danom otvaranja postupka (čl. 85). Najveći rizik je mala stečajna masa, iz koje se poverioci nižih isplatnih redova često namire samo delimično.
Kada je dužnik izuzet od stečaja, put naplate su parnica i izvršenje, odnosno izvršenje na osnovu verodostojne isprave. Potraživanje možete da usmerite prema dužniku i, solidarno, prema njegovom osnivaču. Namirenje je potencijalno potpuno, a kamata teče sve do isplate. Glavni rizik ovde nije nedostatak imovine, već dužina postupka i zastarelost potraživanja.
Praktičan savet: kada tužite budžetsku ustanovu, razmotrite da u istoj tužbi kao solidarnog dužnika obuhvatite i njenog osnivača. Tako u jednom postupku dobijate izvršnu ispravu prema subjektu koji ima budžet iza sebe.
Posebni režimi: banke, preduzetnici, fizička lica i društva lica
Pored člana 14, postoje subjekti koji ili uopšte ne mogu u stečaj po Zakonu o stečaju, ili u stečaj idu po posebnim pravilima.
Banke, društva za osiguranje i davaoci finansijskog lizinga mogu u stečaj, ali po posebnom zakonu, na koji upućuje i čl. 14 st. 2 ZoS. Poverioci se namiruju iz stečajne mase, a Agencija za osiguranje depozita isplaćuje osigurane depozite.
Preduzetnik ne može u stečaj (čl. 1 ZoS; čl. 83 i 85 ZPD) i za dugove odgovara celokupnom svojom imovinom, i nakon brisanja iz registra.
Fizičko lice ne može u stečaj, jer lični stečaj nije uređen zakonom, pa se dugovi naplaćuju kroz pojedinačne izvršne postupke.
Ortačko društvo može u stečaj, ali ortaci za njegove obaveze odgovaraju neograničeno solidarno (čl. 93 ZPD).
Komanditno društvo takođe može u stečaj: komplementari odgovaraju neograničeno, a komanditor samo do visine neuplaćenog uloga (čl. 125 i 134 ZPD).
Ogranak privrednog društva ne može samostalno u stečaj jer nije pravno lice, pa za njegove obaveze odgovara društvo koje ga je osnovalo.
Proizvođač naoružanja i vojne opreme može u stečaj, ali samo uz prethodnu saglasnost ministarstva nadležnog za odbranu (čl. 55 st. 5 ZoS).
U nastavku detaljnije o svakom od ovih režima.
Banke, osiguravači i lizing kuće
Na njih se primenjuje Zakon o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje ("Sl. glasnik RS", br. 14/2015 i 44/2018 – dr. zakon). Ključne razlike u odnosu na „običan“ stečaj:
postupak se pokreće tek nakon što Narodna banka Srbije utvrdi da su ispunjeni uslovi za stečaj;
funkciju stečajnog upravnika obavlja Agencija za osiguranje depozita;
Agencija isplaćuje osigurane depozite štedišama do iznosa propisanog zakonom o osiguranju depozita;
Zakon o stečaju primenjuje se samo za pitanja koja poseban zakon ne uređuje.
Preduzetnik: nema stečaja, ali ni „zaborava“ duga
Preduzetnik je fizičko lice registrovano za obavljanje delatnosti (čl. 83 ZPD), pa ne potpada pod Zakon o stečaju. Član 85 ZPD je jasan:
„Preduzetnik za sve obaveze nastale u vezi sa obavljanjem svoje delatnosti odgovara celokupnom svojom imovinom […] Odgovornost za obaveze iz stava 1. ovog člana ne prestaje brisanjem preduzetnika iz registra.“
Preduzetnik kome je račun u blokadi duže od dve godine neprekidno briše se iz registra po sili zakona (čl. 91 ZPD), ali dug ostaje i naplaćuje se iz njegove lične imovine. Isto važi i kada preduzetnik nastavi delatnost kao privredno društvo: za ranije obaveze i dalje odgovara lično (čl. 92 st. 3 ZPD).
Fizička lica: lični stečaj još ne postoji
Srbija nema zakon o stečaju fizičkih lica (potrošača), za razliku od većine zemalja u okruženju. Stručna javnost godinama raspravlja o uvođenju stečaja preduzetnika kao prvog koraka, po uzoru na EU Direktivu 2019/1023 o restrukturiranju i „drugoj šansi“.
Dok se to ne promeni, prezaduženo fizičko lice nema kolektivni postupak, svaki poverilac naplatu traži pojedinačno.
Ortačka i komanditna društva: stečaj da, ali uz ličnu odgovornost
Ova društva mogu u stečaj kao i d.o.o., ali ortaci i komplementari za obaveze društva odgovaraju neograničeno solidarno celokupnom svojom imovinom.
Zato Zakon o stečaju propisuje da kod društva lica prezaduženost ne postoji ako društvo ima bar jednog ortaka, odnosno komplementara koji je fizičko lice (čl. 11). Logika: iza društva stoji lična imovina tog lica.
Ogranak i namenska industrija
Ogranak nema svojstvo pravnog lica, pa nad njim nema ni samostalnog stečaja, za njegove obaveze odgovara društvo koje ga je osnovalo. Nad društvima registrovanim za proizvodnju naoružanja i vojne opreme stečaj se ne može pokrenuti bez prethodne saglasnosti ministarstva nadležnog za odbranu (čl. 55 st. 5 ZoS).
Česte zablude i šta one znače za poverioce
„Državna firma ne može u stečaj.“ Netačno. Javno preduzeće ili d.o.o. sa većinskim državnim kapitalom može u stečaj, osim ako se isključivo ili pretežno finansira iz budžeta. Odlučuje izvor prihoda, a ne vlasnička struktura.
„Ako dužnik ne može u stečaj, dug je nenaplativ.“ Netačno. Za dug solidarno odgovara osnivač (čl. 14 st. 3 ZoS), a to je najčešće subjekt sa budžetom.
„Preduzetnik se odjavi i dug nestaje.“ Netačno. Odgovornost ne prestaje brisanjem iz registra (čl. 85 st. 2 ZPD).
„Banka ide u stečaj kao svaka firma.“ Netačno. Postupak pokreće NBS, a stečajni upravnik je Agencija za osiguranje depozita.
„Vlasnik d.o.o. nikada ne odgovara za dugove.“ Ne uvek. Kod zloupotrebe ograničene odgovornosti, kada član koristi imovinu društva kao ličnu ili je umanjuje na štetu poverilaca, primenjuje se probijanje pravne ličnosti (čl. 18 ZPD). Rok za tužbu je šest meseci od saznanja, a najkasnije pet godina od zloupotrebe.
Kontrolna lista pre ugovaranja
Pre nego što isporučite robu ili uslugu na odloženo plaćanje, proverite:
Pravnu formu dužnika: u registru APR-a da li je pravno lice, preduzetnik ili ogranak.
Osnivača i strukturu finansiranja: ko je osnivač i da li se subjekt vodi kao korisnik javnih (budžetskih) sredstava.
Sredstva obezbeđenja: kod preduzetnika i društava sa slabom imovinom, menica ili jemstvo vlasnika menja rizik iz korena.
Rokove zastarelosti: kod dužnika nad kojim nema stečaja nema ni prijave potraživanja koja prekida zastarelost (čl. 86 ZoS); rok prekidate tužbom ili predlogom za izvršenje.
Ugovornu klauzulu o nadležnosti: u sporu sa javnim subjektom unapred znate koji sud odlučuje.
Sa strateškog stanovišta, poverilac koji naplaćuje od subjekta izuzetog od stečaja često je u boljoj poziciji nego poverilac firme u stečaju: nema srazmernog namirenja, a kamata teče do isplate. Cena te prednosti je vreme, pa je ključno da postupak pokrenete na vreme i protiv pravog lica.
Najčešća pitanja
Može li javno komunalno preduzeće da ode u stečaj?
Može, ako se ne finansira isključivo ili pretežno iz budžeta. JKP koje živi od naplate usluga nije obuhvaćeno izuzetkom iz člana 14, a za stečajnog upravnika se imenuje Agencija za licenciranje stečajnih upravnika (čl. 22 ZoS).
Škola mi duguje za isporučenu opremu. Šta da radim?
Škola se, po pravilu, finansira iz budžeta, pa stečaj ne dolazi u obzir. Naplatu tražite u parnici ili izvršnom postupku, a kao solidarnog dužnika možete obuhvatiti i osnivača škole.
Preduzetnik je obrisan iz APR-a. Da li je dug zastareo ili nestao?
Nije nestao. Preduzetnik i dalje odgovara celokupnom ličnom imovinom (čl. 85 ZPD), a zastarelost teče po opštim pravilima obligacionog prava.
Šta se dešava sa mojim depozitom ako banka ode u stečaj?
Agencija za osiguranje depozita isplaćuje osigurane depozite do iznosa propisanog zakonom o osiguranju depozita. Za iznos preko toga štediša se namiruje kao poverilac u stečaju banke.
Može li vlasnik da se „sakrije“ iza d.o.o.-a?
Ne ako zloupotrebi ograničenu odgovornost. Tada poverilac može tužbom tražiti da vlasnik lično odgovara (čl. 18 ZPD).
Zaključak
Pitanje „ko ne može u stečaj“ zapravo je pitanje „od koga i kako naplatiti“. Član 14 Zakona o stečaju štiti javne funkcije od prekida, ali ne oslobađa nikoga duga, teret prelazi na osnivača. Kod preduzetnika i fizičkih lica stečaja nema, pa odgovornost ostaje lična i trajna. Banke i osiguravajuće kuće imaju sopstveni postupak.
Za poverioca je najvažnije da pre ugovaranja zna pravni oblik i izvor finansiranja svog partnera, a kada dug nastane, da bez odlaganja pokrene postupak protiv pravog lica. Ako vas zanima kako stečaj izgleda kod d.o.o., pročitajte vodič kroz stečaj d.o.o. firme.
Imate dužnika koji ne plaća, a niste sigurni da li stečaj uopšte dolazi u obzir? Javite se za konsultaciju, procenićemo pravni položaj dužnika, odgovornost osnivača i najbrži put naplate.
Sadržaj je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savet. Za procenu konkretne situacije zakažite konsultacije.

Autor
Dr Predrag Stojković
Licencirani stečajni upravnik sa preko 20 godina prakse u stečaju, reorganizaciji i zaštiti vlasnika.
Povezani članci

Kako se sprovodi stečaj banke: nadležnost Narodne banke Srbije i uloga Agencije za osiguranje depozita
Stečaj banke razlikuje se od klasičnog stečaja privrednog društva. Saznajte koji zakon se primenjuje, šta se dešava sa depozitima, ko vodi postupak i kako firme i drugi poverioci štite svoja potraživanja.

Zaključenje stečajnog postupka: kada se firma briše iz APR-a, a kada stečajna masa nastavlja da postoji
Zaključenje stečaja ne znači uvek završetak svih poslova. Saznajte kada se firma briše iz APR-a, zašto stečajna masa dobija novi matični broj i PIB i šta to znači za poverioce.

ODBOR POVERILACA u stečaju
Ko bira odbor poverilaca u stečaju, koja su njegova ovlašćenja i šta se dešava kada ga upravnik zaobiđe. Zakon i praksa.
Imate sličan problem u svojoj firmi?
Pošaljite kratak opis situacije i dobićete procenu mogućnosti, bez obaveze.
Zatražite analizu slučaja